Detaljan vodič kroz fiskalizaciju

Fiskalizacija je postupak kojim gotovinski računi dobivaju posebnu oznaku (JIR) čime računi postaju evidentirani u Poreznoj upravi. Zapravo predstavlja vezu između blagajne (bilo koji uređaj koji izdaje račune) i Porezne uprave. Na taj način država pokušava spriječiti neizdavanja računa i napuniti proračun. Rezultati su navodno dobri iako su prijevare i dalje moguće.

Fiskalna blagajna ne predstavlja nužno fizičku blagajnu već programsko rješenje koje može komunicirati s Poreznom upravom.

Službene informacije o fiskalizaciji možete pratiti na stranicama Ministarstva financija.

Tko se mora fiskalizirati?

• Veliki i srednji poduzetnici te obveznici fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane – od 1.1.2013.
• Obveznici koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala i obveznike koji obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja – do 1.4.2013.
• Svi ostali obveznici fiskalizacije – do 1.7.2013.

Bez obzira na to jeste li u sustavu PDV-a, također ste obveznici fiskalizacije.

Neprofitne organizacije (udruge ili ustanove) koje su obveznici PDV-a ili je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza za dio ili ukupnu djelatnost također su obveznici fiskalizacije.

Više na o tome saznajte na stranicama Porezne uprave.

Tko se ne mora fiskalizirati?

Prema načinu naplate, ukoliko ne radite s gotovinom ili karticama, niste dužni imati sustav za fiskalizaciju! Uplate gotovinom i karticama smatraju se gotovinskim uplatama.

Prema djelatnosti, izuzeće se odnosi na:

• prodaja karata ili žetona u putničkom prometu
• naplata cestarina
• punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima
• prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima
• prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu
• zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama
• prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata
• pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja
• vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata
• ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata
• provođenja zdravstvene zaštite

Detaljnije informacije o izuzeću prema djelatnosti pročitajte u čl. 5. Zakona o fiskalizaciji.

PayPal

Nakon objave ovog vodiča primili smo upite vezane uz fiskaliziranje naplata putem PayPala pa smo zatražili službeno očitovanje od Porezne uprave.

Ono glasi:
Registrirana djelatnost za prodaju roba putem interneta, registrirana pod šifrom 47,91 trgovina na malo preko pošte ili interneta (Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007) – „web shopovi“, smatraju se obveznicima fiskalizacije ukoliko se plaćanje za isporučeno dobro vrši gotovinom kako je to određeno člankom 2. točkom 5. Zakona, dakle novčanicama ili kovanicama dostavljaču, karticama – kreditnim ili bankovnim, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja. Gotovinskim plaćanjem se ne smatra plaćanje na transakcijski račun kod banaka, kao niti virmansko plaćanje koje se smatra transakcijskim plaćanjem za potrebe provedbe postupka fiskalizacije. Da bi korisnik koristio paypal račun prethodno mora otvoriti osobni paypal račun na koji se direktno mogu uplaćivati sredstva s bankovnog računa ili s kreditne kartice, a plaćanje se vrši poput on-line plaćanja s transakcijskog računa, pa slijedom navedenog ovakav način plaćanja može se izjednačiti s plaćanjem s transakcijskog računa na račun za koji nema obveze fiskalizacije.

Uvjeti za fiskalizaciju

• certifikat koji izdaje FINA
• računalo/blagajna
• pisač za račune
• veza na internet
• programsko rješenje za komunikaciju s Poreznom upravom

Napomena: ukoliko djelatnost obavljate kod klijenata, svakako preporučujemo prijenosni uređaj za izdavanje fiskalnih računa. Na taj način ćete moći izdati račun na licu mjesta.

Izdavanje certifikata

Certifikate izdaje FINA. Oni su obavezni za fiskaliziranje računa. Cijena certifikata iznosi 300,00 kn + PDV za razdoblje od 5 godina.

Preduvjet je registracija poslovnog subjekta u PKI sustavu Fine. Ako je taj preduvjet ispunjen, slijedi popunjavanje zahtjeva za izdavanje certifikata u poslovnicama Fine. Osim zahtjeva, morat ćete potpisati ugovor o obavljanju usluga certificiranja i dostaviti kopiju osobne iskaznice. Cijeli postupak moguće je obaviti u poslovnicama Fine ili pomoću CMS FINA portala za preuzimanje certifikata.

Po dovršetku obrade zahtjeva potrebno je preuzeti certifikat. To je također moguće napraviti u poslovnicama Fine ili putem interneta.

Potrebne obrasce i upute za preuzimanje certifikata možete pronaći na web stranicama Fine.

Programsko rješenje

U ovom vodiču nastojat ćemo biti objektivni stoga nećemo davati prednost niti jednom rješenju.

Razlike između rješenja:

• cijena
• model naplate (jednokratno ili mjesečno; po računalu ili po obvezniku fiskalizacije)
• dostupnost korisničke podrške
• programske nadogradnje (u slučaju da Porezna uprava izmijeni nešto kod sebe)
• pristup preko internet preglednika, preko mobilne ili desktop aplikacije (pristup preko internet preglednika može biti prednost radi redovitog backupa podataka na računalima pružatelja programskog rješenja)
• izgled i praktičnost sučelja
• raspoložive opcije

Neki pružatelji usluge fiskalizacije također u ponudi imaju i fizičke blagajne te pisače za račune, dok neki isključivo prodaju program.

Kada odabirete programsko rješenje, nastojite napraviti pregled potreba. Povoljnije rješenje može biti jednako dobro kao i skuplje.

Brojevi računa

Broj računa mora imati sljedeći oblik: broj računa/prodajno mjesto/naplatni uređaj.

Ukoliko vaša organizacijska struktura to zahtijeva, moguće je imati više slijedova. Unutar svakog slijeda, za kalendarsku godinu, brojevi računa moraju ići od 1 do n (bez praznina). Budući da se Poreznu upravu šalju samo gotovinski računi, Porezna prihvaća i predviđa praznine u slijedovima. U slučaju poreznog nadzora, porezni obveznik mora osigurati da u redoslijedu računa nema praznina.

Svaki slijed mora biti jasno definiran internim aktom.

U većini slučajeva, brojevi računa za kalendarsku godinu izgledat će ovako: 1/1/1, 2/1/1, 3/1/1, …

Ako imate više slijedova, tada će izgledati primjerice ovako:

• 1/1/1, 2/1/1, 3/1/1, …
• 1/2/1, 2/2/1, 3/2,1, …

Ukoliko programsko rješenje to dopušta, i dalje je moguće zadržati internu oznaku računa. U tom slučaju to je potrebno jasno naglasiti.

Storniranje

Računi se mogu stornirati. Programska rješenja storniranje rade na način da u Poreznu upravu šalju novi račun s negativnim predznakom iznosa računa.

Blagajnički maksimum

Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji. Radi se o najvećem iznosu gotovine koji poduzetnik smije držati u blagajni. Visinu blagajničkog maksimuma potrebno je propisati internim aktom.

Što je JIR i svrha?

JIR je potvrda o evidentiranom računu u Poreznoj upravi i služi za provjeru valjanosti računa kupcima.

Kvarovi

Ukoliko se na računalu desi kvar, ostanete bez struje ili interneta, tada je moguće poslati račune u Poreznu s maksimalnim kašnjenjem od 48 sati.

Pomoć i savjeti

Sve informacije u pravilu možete dobiti od Fine na broj 0800 0080 ili od Porezne uprave na broj 0800 1811.

ucionica.net tim također stoji na raspolaganju – slobodno nas kontaktirajte putem rubrike “Pitajte učitelja”. ;-)