Komponente računala

Svakodnevno koristite računalo, razmišljate da mu nadogradnjom poboljšate performanse, ali niste sigurni kojim komponentama i koje su njihove funkcije? U članku u nastavku navodimo osnovne informacije o svakoj od komponenti te koje su njihove najznačajnije karakteristike.

Računalo možemo konfiguracijski podijeliti na 8 komponenti, a to su:

Matična ploča, procesor, radna memorija, grafička kartica, uređaji za pohranu podataka – diskovi, napajanje, optički uređaji, kućište te periferija.

1. Procesor

Procesor je centralna komponenta svakog računala, zadužena za obradu većine procesa koji se odvijaju u računalu. U domeni osobnih računala trenutno vladaju dva proizvođača – AMD i Intel. Same procesore možemo opisati kroz nekoliko parametara.

Radni takt je karakteristika koja nam govori koliko će procesor biti u mogućnosti odraditi promjena digitalnih stanja u sekundi, te se izražava u Hz (herzima), odnosno najčešće u gigaherzima (GHz) jer današnji procesori najčešće rade taktom između 1 i 3 milijarde promjena u sekundi. Zapravo, ovo je brzina procesora. Dalje ih opisujemo brojem jezgri.

Broj procesorskih jezgri pojednostavljeno znači broj paralelnih instrukcija koje može odraditi. Susrećemo se i s količinom predmemorije ili cashe memorije, koja je podijeljena na nekoliko razina, obično označene kao L1 i L2 te izražene u MB ili kB.

Općenito govoreći, što je veći broj ovih komponenti, performanse procesora bi trebale biti bolje. To nije uvijek tako, u ovisnosti o samoj arhitekturi procesora performanse izrazito variraju, te preporučamo da za usporedbu pretražite rezultate benchmark testova.

Današnji procesori mogu imati i integriranu grafičku karticu unutar sebe, tako da, ukoliko nemate potrebe za posebnim grafičkim performansama, ona vam može biti dovoljna.

Osim performansi, prilikom odluke o kupnji procesora treba uzeti u obzir i njegovu potrošnju energije, u opisu procesora ona se izražava u vatima (W). Ukoliko se radi o prijenosnom računalu, ova informacija nam je bitna jer će utjecati na duljinu rada laptopa na baterijskom napajanju. Analogno tome, procesori s većom potrošnjom energije će trošiti više energije u radu. I za prijenosna i stolna računala ova karakteristika nam daje okvirnu informaciju o tome koliku će temperaturu razvijati procesori. Iznimno je važno da se procesor ne pregrije, jer to može zaustaviti rad računala te u nekim slučajevima prouzrokovati i nepovratna oštećenja.

Za ovo se brine hladnjak procesora te matična ploča koja upravlja njegovim radom zahvaljujući informacijama o temperaturi i brzini vrtnje hladnjaka, koje dobiva od samog hladnjaka. Procesori koji troše više energije za svoj rad će se u pravilu više grijati te će sukladno tome zahtijevati i bolje hlađenje.

2. Matična ploča

Matična ploča je komponenta na koju se spajaju sve ostale komponente računala, te iz tog razloga ima zacijelo najviše funkcionalnosti od svih ostalih. Zahvaljujući razvoju tehnologije, veliki broj nekadašnjih zasebnih komponenti je najčešće integriran u samoj matičnoj ploči. To mogu biti mrežna kartica, zvučna kartica, modemi, jednostavne grafičke kartice, kontroleri za upravljanje diskovima i sl.

Prilikom nabavke matične ploče, vjerojatno prva informacija koja će vas zanimati jest tip utora za procesor, ili kako se češće po engleskom izrazu naziva – socket. Tip socketa je određen prvo proizvođačem procesora, a zatim samim tipom procesora. Prilikom odabira socketa matične ploče, ujedno ste odabrali i koje će procesore ploča podržavati, što je bitno ukoliko u budućnosti planirate dodatne nadogradnje.

Prilikom odabira nove matične ploče obratite pozornost i na količinu utora za radnu memoriju, njenu maksimalnu količinu te podržane radne taktove. Ove informacije će vam odrediti koju radnu memoriju ćete ugraditi u računalo, te do koje količine memorije ćete moći opremiti ili nadograditi računalo.

Osim toga, valja imati na umu i postoji li utor za grafičku karticu, ukoliko ju želimo ugraditi na matičnu ploču, te kolika je količina utora za spajanje diskova. Današnje matične ploče u pravilu raspolažu SATA3 protokolom za komunikaciju s diskovima.

Chipset je sustav mikrokontrolera ugrađenih na matičnu ploču koji ima zadatak opskrbiti podršku i komunikaciju s ostalim komponentama. On će odrediti koji su procesori podržani za ugradnju na matičnu ploču. Nekim funkcionalnostima možemo djelomično upravljati. Ukoliko želite sami mijenjati tvorničke postavke procesora, grafičke kartice i radne memorije, raditi tzv. overclocking, morate imati na umu koji ćete chipset odabrati za svoju matičnu ploču kako biste uopće imali te mogućnosti. Kako je ovo radnja kojom se mogu oštetiti ili uništiti komponente računala, zahtijevaju napredna znanja iz ovog područja te se u ovom članku time nećemo baviti.

Ono na što preporučujemo da dodatno obratite pozornost jest da ploča podržava zadnji USB 3.0 protokol, te da ima vama dovoljan broj utora za isti. Također, ukoliko imate neki dodatni zahtjev za neki od utora, obratite pozornost na njega.

Ono što svakako ne biste smjeli zaboraviti jest fizička veličina ploče, kako biste istu mogli smjestiti u kućište računala zajedno s ostalim komponentama. Klasifikacija veličina je najčešće u tri formata, ATX, miniATX i microATX, dok su sami utori za fiksiranje na kućište standardizirani.

3. Radna memorija

Radna memorija je, kao što joj i samo ime kaže, memorija u koju će vaše računalo smještati podatke s kojima trenutno radi. Trenutno aktualne arhitekture radne memorije su DDR3 i DDR4. Osim tipa, one se dijele i po radnom taktu. Za napredne korisnike su bitne i latencije radne memorije. Načelno želimo imati što više memorije što bržeg takta. Preporuka je da module radne memorije kupujete u parovima, te da se tako i popunjavaju utori na matičnoj ploči. Ukoliko stavite u svoje računalo radne memorije npr. 1300 i 1600 MHz, one će raditi na zajedničkom taktu, a to je 1300 Mhz, tako da imajte i to na umu. Ukoliko vaše računalo neće imati dovoljno radne memorije na raspolaganju, sav „višak“ podataka će se morati zapisati na disk, koji je višestruko sporiji od radne memorije. Ovo iznimno loše utječe na performanse računala te je zato važno osigurati dovoljnu količinu radne memorije.

4. Grafička kartica

Grafička kartica je komponenta zadužena za obradu grafičkih procesa. Opremljena je zasebnim specijaliziranim procesorom za ovu namjenu, te zasebnom radnom memorijom. Igre su tipičan oblik programa koji intenzivno opterećuje grafičku karticu te će upravo u ovom slučaju vjerojatno grafička kartica imati presudnu ulogu u performansama.

Kao i procesori, i grafičke kartice dolaze najčešće od dva vodeća proizvođača, a to su AMD i nVidia. Za grafičke je kartice specifično da ih često drugi proizvođači sklapaju. Tako npr. možete pronaći istu AMD grafičku karticu, a da je jednu proizveo Saphire, a drugu ASUS. Oni brinu za perifernu arhitekturu i dizajn hlađenja kartice. Kako su grafičke kartice izrazito kompleksne, često je teško povući poveznicu između njezinih karakteristika u vidu npr. radne memorije i performansi, tako da je  usporedbu performansi najbolje napraviti uspoređujući benchmark testove.

5. Uređaji za pohranu podataka

Trenutno su na tržištu osobnih računala prisutne tri vrste diskova za pohranu podataka – tvrdi diskovi (HDD), solid state diskovi (SSD) te tzv. hibridni diskovi (SSHD).
HDD diskovi su građeni od glave koja se vrti određenom brzinu i na koju se zapisuju podaci magnetskom rukom. Pružaju više prostora za pohranu za isti novac od SSD diskova, no sporiji su, te su osjetljiviji na oštećenja upravo radi toga što imaju pokretne dijelove.

HDD diskove opisujemo najčešće s 4 parametra: formatom, kapacitetom, brzinom vrtnje i količinom predmemorije.
Diskovi mogu biti u dva formata, veličine 2.5 incha i 3.5 incha. Količina podataka nam je bitna kako bismo znali koliko ćemo memorijskog prostora imati na raspolaganju za pohranu podataka. Brzina vrtnje će utjecati na brzinu pisanja i čitanja podataka s diska i te su veličine proporcionalne. Količina predmemorije će također utjecati na brzinu diska iz razloga što se podaci zapisuju i čitaju s pokretne glave. Često se čeka da igla dođe na mjesto zapisa podataka, a upravo tu predmemorija pomaže da se to vrijeme smanji.

S druge strane SSD (Solid State Disk) diskovi nemaju pokretnih dijelova te su time otporniji na eventualna oštećenja nastala kao posljedica udaraca ili pomaka, pa su puno bolje rješenje za prijenosna računala. U isto su vrijeme brži od HDD diskova, no skuplji su od njih. Obično se označavaju s količinom kapaciteta, brzinom pisanja i čitanja podataka, te protokolom za prijenos podataka. SSD diskovi imaju ograničen broj pisanja i brisanja podataka, tako da će jednostavno izgubiti svoju funkcionalnost nakon nekog vremena. Srećom, danas je taj broj iznimno velik, tako da se prosječni korisnici opće namjene ne trebaju time opterećivati.

Hibridni diskovi su diskovi koji uz HDD disk imaju integriranu i određenu količinu brze memorije koja se koristi kod SSD diskova, te na taj način raspolažu boljim performansama od tradicionalnih HDD diskova.

6. Optički uređaji

Optički uređaji su s porastom popularnosti USB memorijskih „stikova“ počeli gubiti na svojoj popularnosti, no i dalje ih možemo često sresti. Ono što najčešće srećemo su CD, DVD i BlueRay mediji.

Razlikuju se po tehnologiji zapisa podataka na medij te kapacitetom medija. CD može pohraniti tipično do 700 MB, DVD do 4.7 GB a BlueRay najčešće do 50 GB, premda postoje i formati do 128 GB.

Premda je upitno koliko ćete danas često koristiti optičke medije, i dalje je najčešće zgodno opremiti računalo s DVD uređajem koji može zapisivati i podatke na DVD medije. U pravilu takvi uređaji zapisuju i na CD medije.

7. Kućište

Premda kućište razmatramo najviše kroz estetsku notu, ono ima još nekoliko funkcionalnosti.
Prvo je važno odabrati dovoljno veliko kućište kako bismo mogli u njega staviti sve željene komponente, pri tome prvenstveno mislimo na dovoljno prostora za matičnu ploču te na grafičku karticu koja, ukoliko je iz snažnijeg razreda, vrlo lako može biti poprilično velika. Nadalje, želimo imati dovoljno mjesta za diskove.

Iznimno je praktično da nam je kućište opremljeno svim priključcima koje koristimo svakodnevno s prednje strane, poput USB utora, te priključka za slušalice.

Uloga dobrog kućišta je i ta da efektivno dovodi hladan zrak u kućište, a topao izbacuje iz njega. Kvalitetna kućišta će biti opremljena tihim i kvalitetnim hladnjacima koji neće stvarati puno buke u radu, imat će izvedenu pripremu za jednostavnije fiksiranje komponenti, te predviđeno dovoljno mjesta za kablove koji se koriste za spajanje komponenti.

8. Napajanje

Uloga napajanja je da opskrbljuje sve komponente računala s električnom energijom točno određenim naponima i dovoljnom količinom energije. Napajanja nisu jednostavna kako bismo pretpostavili na prvi pogled. Komponente valja opskrbiti cijelim nizom različitih napona, a moćna računala često traže i zavidnu količinu energije. Uz sve to, postoji cijeli niz sigurnosnih funkcionalnosti koje štite komponente od nastanka štete uslijed promjena u naponu, oštećenja samog napajanja ili nekih drugih scenarija.

Kako biste se odlučili za odgovarajuće napajanje, morate procijeniti potrošnju energije vaših komponenti. Za tu svrhu je najlakše koristiti jedan od mnogih web alata, gdje jednostavno odaberete komponente koje se nalaze u računalu, te vam se prikaže okvirna potrošnja energije. Naravno, imajte na umu kako je teško točno procijeniti tu vrijednost pa uvijek dozvolite neko odstupanje te ostavite nešto prostora.

Sljedeća važna stavka jest da je napajanje opremljeno dovoljnim brojem priključaka za sve komponente. Komponente imaju različite nužne priključke koji se koriste u tu svrhu, od matične ploče, grafičke kartice pa do diskova i optičkih uređaja.

Kvalitetno napajanje će imati dovoljno snage za opskrbu svih komponenti i ima odstupanje u vrijednostima napona i električne struje koje su unutar tolerantnih vrijednosti.

9. Periferija

Pod periferijom zapravo smatramo sve dijelove računala izvan kućišta računala, a to su monitor, miš, tipkovnica, zvučnici itd. Zadaća ovih uređaja je interakcija vas kao korisnika s računalom, računalo vama šalje informacije preko monitora i zvučnika, vi računalu preko miša i tipkovnice.
Ovo bi mogla biti cijela jedna zasebna tema upravo zbog toga što je tržište zbilja bogato uređajima iz ove kategorije. Svakako nemojte zanemariti ove uređaje jer će vjerojatno oni ponajviše utjecati na vaš komfor prilikom korištenja računala.

Nadamo se da vam je jasnije od čega je vaše računalo sastavljeno te na koji način funkcionira.

Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju putem forme “Pitajte učitelja”.

Jedan komentar na članak 'Komponente računala'

Pratite komentare na članak 'Komponente računala' putem RSS feeda.

  1. Josip
    24.03.2017 u 19:31h

    Dozvoljavan si da napišen kako bin trebal puno, jako puno čitati naslove od “učionice”, meni puno toga fali i osjećan se prilično nedorečeno u mnogim situacijama i onda “što sad”, nema “zovi HAK”, nego frka, forumi i rezultati nikakvi. Eto ovo pišen na “TOSHIBI” Satelllite L-20-155 i umorna je, ali dela, tražil san da bi morda na rate novu, Toshibu, kao Satellite L50-C-22H, PSKWNE-09V01EG5, 15,6″ HD LED 1366×768, Intel Core i3 5005U, za 3.493,87 kn ali, kažu, da su napustili Evropu? Sad gledan HP 250 G5 Intel Celeron N3060 1.60GHz 4GB 1TB DVDRW W10 15.6″ HD Intel HD Graphics P/N: W4M63EA_12
    Šifra: 01202817, Kataloški broj: W4M63EA_12, Cijena: 2.599,00 kn, (PDV uključen),
    American Express i Diners na 12 rata, bez kamata i naknada: 216,58 kn, mjesečno, ali da treba još instalirati Microsoft Office i? Da, nisan zahtjevan jer ja san 80% invalid, 66 g, neću nabrajat koje bolesti me “čuvaju”, ali potrebno mi je za bolnice i to ne teško računalo, s kojin plaćam račune, odigrat šah, psijans, pogledat novitade, koristiti e-mail, i tako, ubiti vrime ako moren, Tv, slabo ili nikako, dokumentarci i sport. pozdrav, Josip G. P. neznan dali san u temi, ako nisan OPROSTITE, popravit ću se!

Ostavite komentar na ovaj članak

Uvredljivi i spam komentari biti će obrisani. Ukoliko se Vaš komentar ne pojavi odmah, pričekajte da ga odobrimo ;-). Odgovore na pitanje brže ćete dobiti ukoliko nas kontaktirate putem forme pitajte učitelja.