Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?

Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?
Autor članka: Igor Horvat
Kategorije: Internet
Datum objave: 02.05.2017

Zamislite novac iza kojeg ne stoje banke, složene i skupe institucije koje njime upravljaju. Novac koji je u cijelom svijetu prisutan, svuda ga možete koristiti, brže i jednostavnije slati s jednog kraja svijeta na drugi. Ne možete ga krivotvoriti, vaš novčanik se otvara samo s vašim ključem, a potpuno je transparentan. Utopija? Možda, no na tom tragu su digitalne valute, a prisutne su oko nas.

Jedna od tih valuta je bitcoin. Prva digitalna valuta takvog tipa s kojom već sada možete kupovati mnogo toga, a vjerovali ili ne, postoje i bankomati upravo za ovu valutu prisutni oko nas.

Zvuči zanimljivo? Nastavite čitati dalje kako biste saznali što je bitcoin i kako on funkcionira.

1. Što je to Bitcoin?

Bitcoin je naziv za dva pojma. Onaj poznatiji, bitcoin s malim “b”, naziv je za samu valutu, a Bitcoin s velikim “B” je naziv za informatičku mrežu kojom bitcoin funkcionira, odnosno sustav za elektronsko plaćanje.

Sustav za elektronsko plaćanje je vjerujemo dovoljno jasan pojam s kojim ste se svi već susreli, ali što je to digitalna valuta, ili još točnije, što je kriptovaluta? Kriptovaluta je podvrsta digitalnog novca. Ovaj novac se, kao i svaki drugi, koristi kao medij za izmjenu dobara i usluga. Ovaj se, za razliku od „običnog“ novca, „šifrira“. Šifrira se iz razloga što se svaka digitalna informacija jako jednostavno umnoži, izmijeni i općenito manipulira, kao npr. word datoteka koju susrećete svakodnevno. Kako bi to šifriranje bilo dovoljno kompleksno, a podaci i dalje funkcionalni, koristi se posebna znanost koja se time bavi – kriptografija. Od tuda izraz – kriptovaluta.

Koristeći kriptografiju za osiguranje transakcija i kontrolu kreiranja novih jedinica valute ova digitalna valuta postaje sigurna. Jednostavnije rečeno, složenim protokolima se podaci zaštićuju kako bi se zaštitile sve transakcije koje se odvijaju pomoću bitcoina. Osim toga, ukoliko valuta ne bi bila zaštićena, vrlo brzo bi nastajale nove jedinice valute. Na ovaj način se kriptovaluta štiti kao što se štite i fizičke valute, na primjer kuna. U protivnom bi se mogle rekreirati kada i tko želi, te bi izgubile svoju vrijednost i na kraju samu svrhu.

2. Kako bitcoin funkcionira i što je blockchain?

Kako bismo malo dublje objasnili kako bitcoin funkcionira, moramo objasniti tehnologiju koja stoji iza njega, a naziva se blockchain.

Blockchain je zapravo složena baza podataka. Ova baza podataka je transakcijska baza podataka, baza koja bilježi transakcije, odnosno operacije, te je dijeljena između svih čvorova koji sudjeluju u sistemu baziranom na Bitcoin protokolu. Sve se drži unutar mreže servera koji se ponašaju kao replicirana baza podataka, te svaki server sadrži sve podatke o transakcijama. Kako bi lakše pojasnili kako izgleda ova mreža, objasnit ćemo razliku između konvencionalne valutne mreže  i ove.
Konvencionalna mreža počiva na centraliziranoj mreži, gdje glavne čvorove čine autoritativni centri poput banaka, državnih agencija i tako dalje. Bitcoin je prva digitalna valuta koja je decentralizirana i distribuirana.

To znači da ne postoje banke ili državne agencije iza valute. Postoje određeni čvorovi unutar mreže koji se nazivaju validatorima, s funkcijom da svaku transakciju provjeravaju te na temelju analize transakcije odobravaju ili odbijaju, a svi ostali čvorovi unutar mreže imaju jednaku vrijednost.

Puna kopija, odnosno kompletna baza podataka blockchaina sadržava sve transakcije ikad izvršene s valutom odnosno bitcoinom. Zahvaljujući tim zapisima valuta je potpuno transparentna. Moguće je saznati koliko je bitcoina bilo na svakoj adresi u bilo kojem trenutku povijesti. Zamislite da je to moguće s klasičnim novcem…
Sama baza se gradi po principu lanca takozvanim blokovima, upravo iz tog razloga i naziv za tehnologiju – block-chain.

Svaki blok sadrži tzv. hash podatak prijašnjeg bloka te „vremenski žig“. U određenom vremenskom periodu se napravi jedan komad lanca, nakon njega idući i tako dalje. Kako se svaki komad lanca veže podacima za onaj prije, to ima za posljedicu mogućnost praćenja svih podataka kronološki unatrag. Svaki blok također garantirano dolazi nakon onog prethodnog kronološki, iz razloga što u protivnom hash prethodnog bloka ne bi bio poznat.

Zapisivanje i kreiranje novog bloka je upravo ono što rade serveri koji „rudare“ ili popularnije izvode „mining“. Rješavaju kompleksne matematičke probleme verifikacije transakcija i zapisivanja podataka novog novca, a za uzvrat dobivaju bitcoine.

Kako ovaj složeni sustav funkcionira? Najbolje da ga promotrimo kroz opis jedne transakcije gdje se novac šalje od osobe A do osobe B.
Osoba A šalje zahtjev za slanjem novca osobi B. Transakcija se šalje u mrežu  u obliku novog bloka. Blok se distribuira svima koji su na mreži. Svi članovi provjeravaju je li transakcija ispravna. Blok se nakon toga dodaje u lanac svih ostalih blokova te postaje transparentan podatak. Novac se prenosi osobi B.

3. Sigurnost bitcoina

Nadamo se da ste dobili okvirnu sliku o tome kako bitcoin funkcionira. Pitanje koje se logično postavlja je zar ne bi takva valuta bila podložna krivotvorenju? Zapravo ne. Pojednostavljeno govoreći, ono što bi bilo potrebno za krivotvorenje informacija unutar bitcoin mreže, odnosno unutar blockchain-a, je krivotvoriti podatke koji su prvenstveno enkriptirani, nakon toga morate to napraviti na svim podacima unutar lanca podataka, jer svi oni se nastavljaju jedan na drugoga. Nadalje, podaci se distribuiraju na sve članove mreže, tako da tu lažnu izmjenu zapravo morate napraviti na svim serverima. Stručnjaci kažu kako to jednostavno nije moguće napraviti.

4. Anonimnost

Ono što se dalje vjerojatno pitate je, ako su sve transakcije javno dostupne, onda svatko može vidjeti vaše transakcije. Stoga, gdje je tu anonimnost? To je u suštini istina, ali ipak nije toliko jednostavno.

Adresa, u smislu adrese gdje i otkuda novac putuje, nije vezana uz identitet korisnika po protokolu, što je potpuno drugačije od konvencionalnog bankovnog sustava. Dakle, svatko može kreirati potpuno slučajnu Bitcoin adresu (btw Bitcoin je oznaka za sustav, a bitcoin za valutu – razlikuju se u velikom i malom slovu) u bilo kojem trenutku bez prilaganja bilo kakve informacije o tome tko je. Kako biste upravljali adresom, morate raspolagati privatnim ključem koji ga kontrolira.

Nadalje, transakcije nisu vezane uz identitet korisnika. Dovoljno je da imate pristup privatnom ključu i možete izvršiti transakciju, ponovno bez potrebe za prilaganjem bilo kakvih informacija.

Podaci unutar transakcije se izvršavaju na tzv. peer-to-peer način, odnosno od korisnika korisniku, na način da podaci putuju od točke A do točke B slučajno odabranim čvorištima unutar mreže. Na taj način, čvor koji sudjeluje unutar transakcije, ne mora znati izvor transakcije.

Unatoč svemu ovome gore, transakcije nisu uvijek u potpunosti anonimne. Bez obzira što podaci putuju nedefiniranim putem, moguće je spojiti se na više čvorišta unutar mreže i saznati otkuda potječe transakcija. Nadalje, moguće je da je ostavljen podatak u nekom trenutku koji povezuje adresu unutar Bitcoina i stvarni identitet vlasnika, te na temelju toga dohvatiti identitet. Na isti ovaj način se mogu povezati druge adrese vlasnika ukoliko se sazna samo jedna.

5. Kako početi koristiti bitcoine?

Doći do bitcoina nije teško. Za početak dovoljno je posjetiti: https://bitcoin.org/en/getting-started te pratiti korake. Ono što je još važnije jest, prije svega, dobro se informirati. Ovaj članak svakako nije dovoljan izvor informacija za korištenje ovom valutom, posebice što je ovo još uvijek eksperimentalna valuta koja je podložna naglim promjenama vrijednosti.
Ukoliko stvarno želite koristiti bitcoine, koncept je jednostavan. Potrebno je skinuti virtualnu lisnicu, tzv. Wallet. Do bitcoina možete na način da ih zamijenite s fizičkom valutom na nekoj od specijaliziranih stranica. Osim toga, u Hrvatskoj postoje i 3 bankomata, u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Za kupovinu bitcoina očekujte da će posrednici uzeti proviziju.

Ono što je iznimno važno je da čuvate svoj wallet, baš kao što čuvate onaj fizički. Tu postoje neke smjernice, a one se mogu replicirati iz čuvanja svih ostalih digitalnih podataka. Napravite više kopija walleta. Napravite snažnu lozinku koju ne smijete zaboraviti. Wallet držite enkriptiranim kako bi bio siguran u slučaju krađe. Imajte barem jednu offline kopiju.

Za kraj još jedna zanimljivost. Tvorac bitcoina je nepoznat, poznat je samo pseudonim iza kojeg se krije tvorac ili grupa tvoraca – Satoshi Nakamoto.

Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju putem forme “Pitajte učitelja”.

Jedan komentar na članak 'Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?'

Pratite komentare na članak 'Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?' putem RSS feeda.

  1. […] napada, daje podatke za uplatu kako bi se podaci otključali. Tražena transakcija je najčešće u bitcoinima, o kojima smo već ranije pisali, kako bi napadač mogao ostati […]

Ostavite komentar na ovaj članak

Uvredljivi i spam komentari biti će obrisani. Ukoliko se Vaš komentar ne pojavi odmah, pričekajte da ga odobrimo ;-). Odgovore na pitanje brže ćete dobiti ukoliko nas kontaktirate putem forme pitajte učitelja.